Znameniti Rabljani:
Marko Antun de Dominis
(Rab,1560. - Rim, 8. rujna 1624.)
najznamenitiji je Rabljanin i jedan od najvećih umova koji su ponikli na našim prostorima. Bio je znanstvenik, profesor filozofije, matematike, logike i retorike, senjski biskup, splitski nadbiskup, i primas Dalmacije i Hrvatske, doktor teologije, pravni i teloški savjetnik Mletačke Republike, diplomat,milord, windsorski dekan.
Njegovo tijelo, vreća njegovih knjiga, spisa spaljeni su prvog dana zime, 21. prosinca, 1624. na Cvjetnom trgu u Rimu. Prah je prosut u rijeku tiber.Goethe je smatrao Dominisa najobrazovanijim čovjekom onoga doba.U povijesti svjetske znanosti de Dominis ima mjesto kao fizičar i teolog. Istraživanja u fizici je volio, ali kako je sam zapisao, ona su nu služila kao" vježba duha".
On je ipak bio ponajprije teolog, koji je sebi na leđa stavio preveliki teret: zalagao se za reformu katoličke crkve da bi se stvorio temelj pomirenja zavađenih kršćanskih crkava, podijeljenih na " istok i zapad, sjever i jug ."Na dužnost senjskog nadbiskupa izabran je 1597. Papa ga potvrđuje za biskupa 1600. Iste je godine u Padovi promoviran u čast doktorra teologije. Splitslim nadbiskupom te primasom Dalmacije i Hrvatske imenovan je potkraj 1602. godine. Za to je vrijeme napisao slavo djelo
De republica ecclesiatica libri X.
U Veneciji je 1611. tiskano njegovo slavo djelo
De radius visus et lucis in vitris perspectivis et ride. Tractatus.

Potkraj 1616. već je u Engleskoj. Prihvatio je gostoprimstvo engleskog kralja Jamesa I.
Veneciju je napustio u strogoj tajnosti. Na proputovanju za London zadržao se u Heidelbergu
gdje je tiskao tzv. Prvi proglas, o razlozima putovanja:
Markus Antonius de Dominis,
Archiepiscopus Spalatensis,suae profectionis consilium exponit.

Rad je prije nego je dominis stigao u London, zabranjen. Ipak je preveden na sve značajnije evropske jezike.
U londonu je Dominis boravio nešto više od pet godina i za to su vrijeme tiskani gotovo svi njegovi radovi. Jedino je De pace religionis...
( Mir među religijama...) tiskan posmrtno, 1666. godine.
Novi papa Grgur XV., dominisov prijatelj i učitelj pozvao je Dominisa da se vrati u Rim i obećao mu,
ako se vrati Rim oslobađanje od svih kazni za zablude u koje je upao te da će mu biti vraćene sve
časti i položaj, uz uvjet da se pismeno pokaje. Kada je od engleskog kralja zatražio odobrenje za
povratak, kralj se tim zahtjevom našao uvrijeđenim te mu nije dopustio odlazak, već ga je protjerao iz Engleske.Prognan iz Engleske, a nepomiren sa Rimom, u Bruxellesu čeka breve, pisajući Drudi
proglas, pokajanje: Markus Antonius de Dominis, Archiepis-
copus Spalatensis,sui reditus ex Anglia consilium exponit.
Nakon povratka u Rim, te odricanja zabluda vraćen je u prijašnje časti i dodijeljena mu je mirovina.
Nakon smrti Grgura XV. papa postaje Urban VIII. Dominis biva opzužen da se nije iskreno pokajao-da je pao u herezu.
Inkvizicija ga uhićuje i zatvara u Anđeosku tvrđavu, gdje je započet proces protiv njega. Umro je u zatvoru 8.rujna 1624.

Grafik2006.©